Hipertenzija

Hipertenzija ili visok krvni tlak znači povišen krvni tlak u arterijama, koji je jednak ili viši od 140/90 mmHg. Samo u Europi čak približno 45 % stanovnika ima visok krvni tlak.

Uglavnom se hipertenzija razvija postupno tijekom više godina i najčešće ne uzrokuje nikakve probleme, no znatno uvećava rizik nastanka srčano-žilnih bolesti, kao što su moždani udar, srčani udar, zatajenje srca, otkazivanje bubrega i oštećenje žila po cijelom tijelu.

Hipertenziju dijelimo na primarnu ili sekundarnu. Kod primarne hipertenzije (90 – 95 %) ne može se pojasniti uzrok, dok je sekundarna hipertenzija (5 – 10 %) odraz neke druge bolesti. Najčešće se kod pacijenata sa šećernom bolešću, kod pacijenata sa smetnjama vida ili smetnjama u radu bubrega, pacijenata s urođenim srčanim manama i nekim vrstama tumora razvije i hipertenzija.

Nasljedna predispozicija, dob i spol čimbenici su rizika visokog krvnog tlaka, na koje mi ne možemo utjecati. Unos soli u naše tijelo, psihosocijalni stres, povećana tjelesna težina, pušenje i alkohol ostali su čimbenici zbog kojih se može razviti hipertenzija. Posljednje možemo smanjiti zdravim načinom života. Dokazano je da ljudi u obalnim gradovima, koji unose velike količine soli, ne razvijaju svi hipertenziju. Ovdje primjećujemo začaran krug – u pozadini je opet naša nasljedna predispozicija.

A što je uopće krvni tlak? To je sila kojom krv pritišće na jedinicu površine stijenke žile te je neophodno potreban za rad krvotoka. Arterijski krvni tlak nije postojan, no mijenja se između dviju vrijednosti:

  • sistolički  ili gornji tlak (viša vrijednost) – tlak izmjeren tijekom grčenja srca
  • dijastolički ili donji tlak (niža vrijednost) – tlak izmjeren između dvaju pulsova, kada se srce puni krvlju.

Krvni tlak mjerimo mjeračima krvnog tlaka, koji nam mjere već navedeni sistolički i dijastolički tlak, prikazan u jedinici mmHg. Idealna vrijednost mjerenja je 120/80 mmHg, a kod vrijednosti viših od 140/90 mmHg već govorimo o hipertenziji te koristimo liječenje i višekratno kontroliranje krvnog tlaka.

U tablici su prikazane kategorije krvnog tlaka, na čijoj se osnovi odlučuje o liječenju.

Sistolički krvni tlak Dijastolički krvni tlak
Normalan ≤ 120 mmHg ≤ 80 mmHg
Visoko normalan krvni tlak 121 – 139 mmHg 81 – 89 mmHg
Hipertenzija 1. stupnja 140 – 159 mmHg 90 – 99 mmHg
Hipertenzija 2. stupnja 160 – 179 mmHg 100 – 109 mmHg
Hipertenzija 3. stupnja ≥ 180 mmHg ≥ 110 mmHg
Izolirana sistolička hipertenzija ≥ 140 mmHg ≤ 90 mmHg

Krvni tlak možete sniziti redovitom tjelovježbom, sniženjem tjelesne težine na normalnu, smanjenjem unosa soli i poboljšanjem drugih prehrambenih navika. Ako to nije dovoljno, liječnik pacijenta s hipertenzijom može početi liječiti antihipertenzijskim lijekovima:

  • diuretici (tiazidi)
  • blokatori beta-receptora (bisoprolol, karvedilol)
  • kalcijevi antagonisti (amlodipin, lacidipin)
  • inhibitori angiotenzinske konvertaze (perindopril, ramipril)
  • blokatori receptora angiotenzina II (sartani).

Prije liječenja i nakon njega izmjerit će vam krvni tlak jer je to jedini način kontroliranja. Ako imate probleme s hipertenzijom, preporuča se da kod kuće imate kvalitetan mjerač krvnog tlaka, a uz to pri mjerenju slijedite zlatna pravila:

  • krvni tlak mjerite ujutro kada ustanete, još prije doručka, uzimanja lijekova ili pijenja kave, dok ga uvečer mjerite prije večere
  • manšeta na nadlaktici ili podlaktici uvijek mora biti u visini srca
  • između uzastopnih mjerenja morate pričekati 1 – 2 minute
  • zapisujte svoja mjerenja.

Urška Kosmač, mag. farm.

brezplačni vzorci za inkontinenco

Naručite besplatan uzorak pomagala za inkontinenciju

Naručite uzorak

Pogledajte katalog proizvoda

 

Poveznica na internetski katalog

Brza narudžba

Besplatna dostava za kupnju iznad 200,00 KN.

Ispuni upit

Obratite nam se

PAUL HARTMANN d.o.o.
Karlovačka cesta 4f
Zagreb 10020